Odin (staronordijski Óðinn) je
vrhovni bog u nordijskoj mitologiji. Često se naziva i Svih-Otac (Allfodr), a
ima i mnogo drugih imena: Herran ili Herjan (Veleuništitelj), Nikar ili Hnikar
(Podjarivač), Nikuz ili Hnikud (Vodenbog), Fjolnir (Mnogoznajući), Oske
(Ostvariželja), Omi (Ječigovor), Biflidi ili Biflindi (Tresikoplje), Svidar
(Gospodar Vremena), Svidrir (Kopljobog) ...
Odin je bog rata i mudrosti, a čini
se da je bio i bog poezije, lova i čarolije. Po njemu je sreda dobila ime u
germanskim jezicima (švedski - onsdag, engleski - Wednesday od Wōden...).
Sin je Bora i Bestle, unuk Burija
kojeg je iz leda izbavila krava Audhumla na samom početku. Brat je Vilija i
Vea, suprug boginje Frig s kojom ima sinove Baldra, Hodra i Hermoda. S Jordom
ima sina Tora, koji je njegov najstariji sin. S Rindom ima Valija, a s Gridom
ima Vidara.
On je, zajedno sa braćom, stvorio
nebo i zemlju, a potom i ljude. Ubili su mraznoga diva Imira i od njegovog mesa
napravili zemlju, od njegove krvi jezera, more i okeane, od kostiju planine, a
od zuba i čeljusti kamenje i šljunak. Od njegove lobanje su napravili nebo, a
od mozga oblake. Potom su od dva stabla načinili ljude. Jedan im je udahnuo
život i dao dušu, drugi im je dao razum i pokretljivost, a treći oblik, govor,
vid i sluh. Tako su nastali Ask (Jasen) i Embla (Brest), prvi muškarac i žena.
Od Odina potiču i bogovi iz grupe
Asa.
Prema jednoj priči, mudrost je
stekao žrtvujući svoje oko stavljajući ga u Mimirov izvor u podnožju svetskog
drveta Igdrasila kao zalog da bi smeo da pije iz njega (prema ovoj priči
Mimirova je glava čuvar vrela). Da bi saznao tajnu runa žrtvovao je sebi samog
sebe viseći razapet na Igdrasilu proboden kopljem devet dana i noći bez hrane i
pića. Proniknuvši tajnu runa, pao je s drveta, a kada je uskrsnuo iz mrtvih
znao je mnoge stvari skrivene od ljudi. Freja ga je naučila posebnoj vrsti
magije koju su praktikovali svi bogovi Vani, tzv. seidr.
Mogao je da predvidi budućnost,
posećuje podzemni svet i menja svoje obličje u neku od životinja ili u starca
pa bi tako često lutao Midgardom, svetom ljudi, naplaćujući dobrotu bogatstvom,
susretljivost mudrošću, a okrutnost osvetom. Za to vreme bi njegovo tielo
ležalo u kataleptičnom snu. Kada bi posećivao ljude ima bi običaj da nosi dugi
kaput i šešir širokog oboda. Ozbiljan je, ima visoko čelo i guste obrve i samo
jedno oko, a tu je i nezaobilazna duga siva brada. U Asgardu, među bogovima,
Odin nema nikakvih fizičkih nedostataka. Jednom je tako otputovao i dugo se
nije vraćao, a njegova su braća Vili i Ve podijelili njegovu imovinu i oženili
njegovu ženu Frig, no po njegovu su mu povratku sve vratili.
Njegov presto Hlidskjalf se nalazi u
velikoj dvorani Valaskjalf, a kad sedne na njega vidi sve šta se događa na
svetu.
Na ramenu mu sede dva gavrana, koje
svako jutro šalje u svet kako bi mu doneli vesti o čovečanstvu. U njegovom
društvu su i dva vuka Geri (Pohlepni) i Freki (Proždrljivi) i osmonogi konj
Sleipnir, sin Lokijev. Poseduje dve dragocenosti: koplje Gungnir koje nkada ne
promašuje svoj cilj i prsten Draupnir koji bi svake devete noći stvorio osam
istih prstenova.
Stoluje u palati Valhali koja ima
540 dveri od kojih su svaka toliko široka da kroz njih može proći 800 boraca.
Njemu pripada polovina ratnika poginulih u borbi (druga polovina pripada Freji)
koji mu trebaju za borbu kad dođe vreme konačne borbe. On šalje valkire na
bojno polje da mu dovedu borce u Valhalu gde će boraviti do konačne borbe. Kada
dođe vreme Odin će povesti bogove i svoje ratnike u boj. Sam će poginuti tako
što će ga proždreti čudovišni vuk Fenrir, a osvetiće ga sin Vidar.
Нема коментара:
Постави коментар